FORUM KONUK DEFTERI MOVIE FLASH KLIPLER Lazca Dil Kursu Paramitepe - Hikaye ve Masallar / Ar Gurişi Mçumalepe - Bir Yüreğin Bekçileri Yazar: 3ıtaşi iskenderi ( Lazuri.Com )

  Uyari: Bu sayfada Lazca sözcükler için "Alboni Font"(yazı karakteri) kullanılmıştır. "Windows \ Fonts" dizininde Alboni Font olmayanlar karakterleri yanlış görecektir. Bunun olmaması için Windows\Fonts dizinine [Alboni Font'u buradan yükleyebilirsiniz]. Ayrıntılı bilgi için Lazuri Font ya da LazuriPC sayfamızı okuyunuz.

DUNDU BERE

Lazepe so-süuduran ar opuûe; raüanepe oşüenda, ar-jur rubinapeşi oüoüateri, seri nenape moyüvatasi na-coçaçxalaypeşi nena na-digun, tutas ûe orûaşa-ti popojape muşi na-izin, wari muşi cindginen do na-işvinen msüva ar ruba eladgeri orûu. Mele mole na-on raüanepeşa coöa do him msüva rubaşa na-culun mektape; na var ceren mca, na var mâgudun mûa do dadala var orûu. Raüanepeşi oüonéxvapurişa gamawedasi na-izin msüvanobape dinöaruüo do hako na var içinay ar mitişa mendincğonuüo, “Ham karûali cenneûişa momicğoney.” afiçiraser ûu mondo na-goliyonaserûu üoçi. Üartiüarti na var mvatven msüva golasvareri, azeri kvaşi merdumenite dişüaşi oxorepe do oxorepe na-üowudgun serendepete ham opuûeşi msüvanoba, soti na var on sûeri orûu.

Ham opuûeşi msüvanobape, hakoni üoçepeşi vrosinobape şüala ar orûu. Lolo cozurûu ar muşi. Üirüiéeri gomöitana tomalepe unçarûu. Dido var ilaüirdamûu, üoçi “Si ûüvi, ma megaşüinar.” sûeri nowerûu. Moni sûeri tolepete ar miti nowedasi, muöo him üoçişi guri na-doluzunpe ognamûuüo sûeri izirûu, eliziéinamtu. Dido nosi muğam ûu, na var oxvowonamûu muti var orûu. Him opuûe do arti opuûepeşa üoçepe moyûey do himu nosi moöitxamûey. Him üoçi miti nosi meçasen, miti nosi dolvokunasen do miti himu dujerasen ôoûe-ti ôiyaûosinoba var dololamûu, Ğormotişa na-moxûasenşa gale muti var ağoderûu. İriéo ham üoçi ciwonamûu. Ar sotxa amaxûasi üulişa mvaselerûey, hamu var coöaşa miti var ilaüirdamûu... Hamu sûeri ulije na-on ar üoçi daha korûu, himu-ti Üiûo cozurûu, ar him xvala üulişa var mvaselerûu.

Üi ûo-ti Lolo memgvapuri orûu. Tomalepe muşi ar méika gamakçanda, ar méika gunâe, tolepe nöaraüa uğurûu. Şaüa dido uşüurûu, iri ora muöo ôoûe-ti derdi var unworapurûuüo sûeri elaziéineri, eşüini iyerûu. Lolo sûeri hamu-ti dido iyoropinerûu, hamuti ciwonamûey, nosi moöitxumûey.

Lolo do Üiûo, xalüi hini muöo ayoroperan sûeri, hini-ti üartiüarti dido ayoroperûey. Üartiüarti dido éadumûey, dido nuşverûey. Meşveloni ar miti şeni, aréo na var oxvowonasen ar muti korûuüo artişa oşüumûu do himu nosi meçamûu. Bazi ora-ti ti oüodumûey, asva oxenonepe hişote ikumûey. Mi artişa vrosi nosi muğamûu miti, çendepe-ti var uşüurûey. Ar ona livadi ixenasen-na, ar sva oxori cidgasen-na, jur üoçi sinori şeni oüoşireri oran-na, vana ar üoçişi oxorza gzalineri on-na ham üoçepeşa iûey. Ham jur üoçişi meşvelute ham msüva opuûeşi dulyape mesvareri meüateri iyer û u. Hişopete ham Lazi opuûe şi orape-ti msüvanobapete goliûu.

Ulije Lolo, cur biöi ar bozomota sum bere üuyonur ûu. Biöepeşi didi na-on muöo baba muşi nwilaxeri orûu. Himu sûeri tomalepe, himu sûeri tolepe uğurûu. Xeşa didope var mvalerûu do xoloti muti uwvare “var” var iûurûu, muti ciçinadvanen ikumûu, ar miti amutxa ikumûuüo meşvelu dido xazi ayerûu. Ar nosişa baba muşi var numgvarûu. Wopule na-coöu xut wana diyu dorûu, xolo-ti onöaru do golaonu vrosi var diguru dorûu. Miti muti ûüvasen ajererûu, miti méudi var uwomerûu. Oxaôarapamûey, noüaçamûey, kva duğirûey... him xolo miti ôiyaûosinoba var oğodamûu. Wulu berepe şüala oyapu dido xazi ayerûu, ar do baba muşi şüala.. Nosi vrosi na var muğamûu şeni Dundu uwomerûey.

Lolo dido guri caûerûu bere muşi şeni. Mondo ar méika-ti oncğore ayerûu. Himuşa nosi moöitxu şeni moyûey do bere muşi nosi var uğurûu. İriéo nosite na-nuşvey ham üoçişi derdi-ti bere muşişi nosi orûu. Bere şeni guri na-caûen, ar Üiûo xvala aziûerûu. Hini zaûi üartiüartişi mu xesaôuman, mu ôiyaûosinoba uğuran kuşüurûey, üartiüarti nosi dolvokunamûey, guri gundumûey.

Ulije Üiûo-ti bere var ayerûu. Na var idu ûoxûori, na var oxenapu musüa, na var idu xoja var naşüu. Laji do öami moüvatu do xolo-ti bere var ayu Üiûo. “Ar bere komiyonurûuüo do süani Dundu sûeri orûuüo” -ya uwomerûu, Lolo şüala bereşi coöani Üiûo. Him ora Lolo derdi muşi gvonoöondurûu, Üiûoşi derdi himuşi diyerûu.

Ar ndğa ar üoçi komoxûu dorûu Lolo nosi moöitxuşa. Yulva üale na-on beûi raüanepeşi üaôulaşa moyûu ham üoçi. Üoçişi opuûe ar dida oxorza üorûu. Hinişi ngolape na-mâgudun mûa do dadalapete na-ikumûu öami, bere na var ayen ar oxorza eçidoar ndğa öumanişi oşüomuüo na bere ayerûu. Lolo ham ambai toli gamançarüeri dişüinu, Üito uyoxu na-moxûu üoçi eluüatu öami na-ikuy didaşa mendvoşüu. Gza kocodginu şiüule üoçi eüvoziûu, “Ar muti moöitxoni kogiğun-na gza iûaşa Üiûo duwvi himu nosi dologokunasen.” -ya uwu.

Üiûo xoşi dobazgeri do gzalineri vaôa iûu. Laji do öami şeni sope do naüu gulvapurûu, ama ôoûe haşo guri gondveri var iyerûu. Ruba meyiûesi, kva moyuüaôamûesi, raüanepe goliûesi var osimporûu, ôoûe-ti na var uğurûu xelobate iûu. İdu öami na-ikuy dida koziru, ajur ndğa him opuûe kodogutu do dida ağani öami dvoxenapu, muöo ixmarinen kodvogurapu şiüule, eöopu öami, cegutu gza, muöo msva meçaneri sûeri oxorişa komoxûu. Muöo moxûu var, dida na-dvoguru sûeri oxorza muşi oçamu ko coöu na-moğu öami. Muti orûu eçidoar ndğaşi dvoçodinu.

Ar-jur tuta şiüule Üito oxorza aşüva korba kuyonurûu, opuûe-ti öanda uğurûu. İriéo şeni xeloba na-uwomeran haüu iyerûu. Çxoro tuta şiüule-ti ûubinape dvaey Üiûo do oxorza-muşi. Üiûoşi nana, asûenari na-elancarûu, ûubinape iyey şiüule ciktu do oxori monduni golva kocoöu dorûu.

Ulije Lolo, Dundu bere muşi soti oşüvapu var munamûu. Ar muti sefi dvaxenasen, vrosi on uşüurûasen ar miti ôiyaûosinoba dvoğodasen, vana-ti ar miti bere şüimi dvoxaôarapasen, na var diçin sûeri dvolaüirdapanen, oncğore kodolomûoçasen-ya do galeşi oşüvapu xazi var ayerûu, himu na-oxaôarapanen var eyazderûu.

Dundu bere-ti galeşi olva, iro-ti oxvame avlaşa olva şeni meyolamûu. Naşüveyüo, seri ondğeri hekolendo vato üowoxûuüo. Msüva kvalepete woderepe, gokoseri avlape, berepe so-ibiran svape na-on do hekolendo iriüale vrosi na-izin şeni xvala var orûu oxvame avla dido na-ayoroperûu. Hako moxûasi; na-unçay tomalepe, guri, xe do üuçxepe, na-gvotun ûebi do xorwi odardalu kocuöamûu. Haşo odardalu cuöasi, msüvanobapeşi doloxendo arti ar kiana gondunuüo sûeri dvawonerûu Dundu bere. Baba-muşi-ti hey mo iûay-ya do “ Oxvame avlaşa mo ulur e süiri-şüimi, heko üoçi wonuman, si-ti üwonuman, üaûa üwonanen ma oncğore mayen.” -ya uwomerûu do heko var oşüumûu.

Ar ndğa xolo oxvame avla koüiüatey dorûu üoçepe. Berepe-ti korûey. İbirûey, ziéamûey muöo öanda orûuüo sûeri. Dundu bere oxvameşa na-mulun nenape dvagurusi hişoşi kelawedu. Guri opatxalu kocuöu hekoşa olva şeni. Baba-muşi duwuüo var oşüvaserûu, kuşüurûu. Muöo uüo, ûobaşa iduüo mu iyaserûu? Huyşa baba muşişi ûobaşa muti var u dorûu, himu dido ayoroperûu. Amaxûu oxorişa ulije Üiûo şüala na-ilaüirdamûu baba muşi naxolu “Baba ar oxvame avlaşa mendafûa mu iyen, ar méika dovibira mofûar.” -ya uwu. Ulije Lolo-ti golvoüanu, var u.

Dundu bere, ti cebumeri galeşi kogamaxûu, ogzalinu kocoöu, ar üale do dudi muşi şüala ilaüirdamûu. “Ma hey miti var mwonuy do baba şüimi domwonanen deyi mot aşüurinen, na var mwonuman mondo var uşüun. Ar fara baba şüimi var dovujeriüo do mendafûiüo mu iyasen…” -te iûuşa, ti ezdu do üoüiwedusi, muöo eşüunduüo sûeri oxvame avla gamalu. gvağvewu, üoüowomilu kocoöu. İri ora sûeri brepe var gvabğey dorûu, miti var elaraumûu, iriéo; muöo hamu var azireyüo sûeri orûey.

Oxvame avla ar méika diktu şiüule idu azeri ar kva kocelaxedu do üoüowomilu kocoöu dorûu Dundu bere. Hakolendo iri üale vrosi izirûu; opuûe tude na-celulun ruba, rubaşi melenüalepe, na-ikten karmaûepeşi wari popojape, ulije Üiûo oxorişi melendo na-on do msüva msüva na-prandun wopule, ndriüeri ndriüeri gzalepe, onapeşi ti na-ceren paéxape, livadepe na-üüaren üalivepe…

Ûaroni mapxarûu, yema celalapuri, limcerişi mexoleri orarûu. Dundu Bere üoüiwerûuşa, wopuleşi him üale üirüoleri uça müomape kaziru, muti var ognu. Moyselu, müoma so-eyulun üale ogzalinu coöu var, opuûeşi him üale oywey, beûi beûi omğorinu do oüriyinu kocoöey, “Vuuu oxori iöveen, vuuu oxori iöveen!!!” .

Dundu Bere oüaôinu kocoöu, daçxuri naxolusi Ulije Üiûoşi oxori na-iöverûu kaziru. Beûi palurepe eyiûu, oxori ûarûalamtu. Na-iöven oxori üale naxolasi üoçi ûaûari so-uğun yerepe aöverûu, raüanepe muöo dolinüarûuüo, méa do leûa oxinüarûuüo sûeri dvawonerûu üoçi do dido işüurinerûu. Mğoramûey, “Dida do ûubinape doloxe oran, moliövanen eçxome!!!” -te mğorineri üriyineri milleûi guüaôamûu. Doloxe miti var amvalerûu, amolva so dosüudu, üoçi naxolasi goyöverûu. Çami ôiéarişi xeneri oxori, daçxuri adva şiüule amolva, nosişi dulya var orûu.

Dundu Bere, üaôineri muöo moxûu var na-iöverûu Ulije Üiûoşi oxori kamaüaôu. Üiûoşi oxorza oxori var orûu, yağmi norerûu, na-iyenpeşi muti var uşüurûu. Doloxe ûubinape do dida’rûey. Oxori na-nadu, oöu do oüobğapu şeni dobağeri ora’rûu. Galendo na-orûeype oxori ha huy oüibğasen-ya do éadumûey. Hini şeni Dundu Bere-ti şurite var gamvalaserûu. Aşüva opuûe miti on heko orûu. Oxenoni muti var orûu. Cindo üale didi daçxuri palurepe na-gamulun neüna éadumûey. Tolepe gamvançarüey. Dundu Bere ûubinape ar mçoxa goüoreri kogamiyonu, avla naşüu. Oçinoni var orûu, uça ar üoçi diyudorûu. “Dida-ti gamoviyonar.” -te mğorineri xolo oxori kamuüaôu.

Dundu, majurani na-amaxûu ar-jur şuri mozdoni ora golaxûu şiüule oxori koüibğu. Heko miti orûu beûi beûi şüurinate, beûi beûi omğorinute arti oxorepe mo iöverûay, soti mot nanwerûay şeni daçxuri leûa nobğey, wari gvobey do noxrosüiney.

Oxorişi, ar ôriüe şuri na-gonûay woderepe xvala dosüudu, muti orûu oyöu noşüeri do mûuûa koüibğu dorûu. Dundu Bere do Ulije Üiûoşi nana-ti komoliövey dorûu. Oxori na-gurerûu mwupe, arti oxorepe daçxurişa dvoçuletinu do hini oyövey dorûu. Ar serendi xvala doçitu dorûu, himu-ti, daçxuri mo nanwerûay şeni mebazgapaşepe üowuğey şiüule omôila mudvey, moyzdey do coninktey dorûu.

Sum tuta şiüule üoçepe oüiüatey, meji do soxra doey, woxle so-orûu sva Üiûo msüva ar oxori duxeney, serendi kocudgey, komuwopxey, muti dvaöirûu-ti duindrey. Opuûe woxle orape sûeri kociwopxu dorûu xolo. Ar, dido na-prandurûu do miti na var azirûu Dundu Bere aşüva var orûu, ar do na var prandurûu Üiûo şi oxori aşüva mendralendo-ti prandurûu. Aşüva Üiûoşi oxori serendi xvala var üowudgurûu, jur tane do mezare korûu, doloxe-nişi mûuûa dolobğeri.

Ora naüuti golaxûasen Dundu Bere-ti ar hiüu şiüu aüomaderûey himu miti içinamûu. Dido goygoramûey. Himu na-oğodamûey gvaşinani axi do vaxi ikumûey, çendepeşa oncğore ayerûey. İro-ti Ulije Lolo şeni aşüva muti woxlepe sûeri var orûu. Aşüva iriéo daha dido ciwonamûey, Ulije Üiûo-ti aşüva üulişa mvaselerûu. Bere muşişa aşüva oncğore var ayerûu. Ognu dorûu, dundu na-uşüurûu bere mu ğirurûu. Artepe sûeri dudi muşişa oncğore ayerûu; “Doüwonanen.” -te na var oşüumûu oxvame avla, himu na awonasen miti na var orûu na var uşüurûu şeni.

Çupina Öemu / Frankfurt , 1999 / mustafa@otelparpali.com

Lazuri.Com / 06.07.2007


Ôaramitepe

01: Ar Gurişi Cumalepe
02: Arslani do Meli
03: Bibişi Öuöulepe
04: Buâgi
05: Cadi Oxai
06: Öita Çilengiri
07: Ökimi Dostepe
08: Öuöuli
09: Doguronis
10: Fevzi do Faiüi
11: Germaşen Karûali
12: Germaşen Pukironi
13: Germaşi Nurepe
14: Guroni Mékvitura
15: Kinali Şuroni
16: Üayi Mu Ren?
17: Üoçi do Mtuti
18: Üvari do Monöva
19: Madimone
20: Mamôonu Badi
21: Mapa do Möüeşi
22: Mcaci Berxuti
23: Möima
24: Möumale
25: Mgerepek Mole...
26: Mik Mu Meçaps
27: Mjvabu
28: Motalepe
29: Mu zoôonan
30: Parpalepe
31: Puci do Mjvabu
32: Riza do Mşkirdoni
33: Ucoxinu Musafirepe
34: Xarüişi Qa
35: Otxo Lazuri Paramiti
36: Meli do Mtuti
37: Dundu Bere

   

 
Copyright © 2002-2024 Lazuri.Com | Telif Hakları saklıdır.